Apitoksin - AGA MED PČELARSTVO

Pčelinji otrov

Ubod pčele kao alarm za uzbunu

Pčelari danas koriste mnoge produkte aktivnosti pčela na pčelinjacima. Najveći broj njih odlučuje se za izuzimanje određene količine meda i njegovo pakiranje dok nešto manji broj njih proizvodi propolis kapi, matičnu mliječ, te različite kreme, masti i tinkture od meda i popratnih proizvoda. Međutim, proizvodnja pčelinjeg otrova, trenutno je rezervirana za one najiskusnije i one s “najmirnijom” rukom.

Pčelinji otrov (apitoksin) je izlučevina žalčanog sustava pčela radilica koji pčelama služi za obranu pčelinje zajednice od neprijatelja ili kao upozorenje na potencijalnu opasnost. Žalčani sustav pčele smješten je na zatku pčele i s jedne strane kanalom povezan s otrovnom žlijezdom dok je s druge strane povezan sa žalcem koji služi za plasman otrova. Prilikom uboda lako hlapljivi dio otrova ispari i na taj način da alarm ostalim pčelama o potencijalnoj opasnosti u blizini.

Sa starošću pčele, količina otrova se povećava i ide do količine od 0,4mg od 15 do 20 dana starosti pčele. Daljim povećanjem starosti pčele i njenom aktivnošću na pčelinjaku, unosom nektara, smanjuje se i količina otrova kojeg producira pčela. Količina i kvaliteta otrova usko je povezana s količinom i kvalitetom paše. Pčele radilice po pravilu sadrže manje količine otrova od pčela matica.

Pčele otrov plasiraju putem žalca koji je sa strana zida nazubljen. Shodno takvoj građi obrambenog aparata nakon uboda, pčela nije u stanju izvući svoj žalac pa ga trajno gubi zajedno s otrovnim mjehurom, mišićima i središnjim živcima.

Sastojci vrijedni zlata

Apitoksin je gusta bezbojna tekućina specifičnog mirisa, gorkog okusa i kisele reakcije (pH 4,5-5,5). Najveći udio otrova sadrži voda, oko 80%, a ostatak čini suha tvar. Pčelinji otrov je topiv u vodi i kiselinama, ali ne i u alkoholu. Čuva se u prahu u hermetički zatvorenim posudama na -20^oC.

Suhi dio pčelinjeg otrova sastoji se od mješavine peptida (melitin, apamin, sekapim, prokamin A i B, adolapin, terciapin te peptid koji degranulira mastocite), ﬁziološki aktivnih amina i neuroprijenosnika, šećera glukoze i fruktoze, fosfolipida, aminokiselina i veće količine mineralnih tvari. Dominantni enzim u pčelinjem otrovu je fosfolipaza A2, dok se u manjem udjelu nalaze fosfolipaza B, hijaluronidaza, kisela fosfomonoesteraza, lizofosfolipaza te glukozidaza.

Najzastupljeniji sastojak apitoksina je melitin koji čini preko 50% njegove suhe težine. Melitin je peptid sastavljen od 26 aminokiselina. On je vrlo bitan parametar procjene tržišne vrijednosti pčelinjeg otrova, jer se na osnovu njegove prisutnosti određuje cijena otrova. Kada se ubrizga u kožu izaziva crvenilo i otok na mjestu uboda. Ima protuupalno djelovanje i ustanovljeno je da je njegovo djelovanje radioprotektivno i protutumorsko.

Tržišna cijena pčelinjeg otrova kreće se u rasponu od 50 do 70 dolara po jednom gramu (87 do 122 KM) pčelinjeg otrova u ovisnosti u kakvom obliku se nudi na tržištu. Na tržištu se nudi kao osušen pčelinji otrov, osušen i prerađen ili kao liofiliziran pčelinji otrov. Ovisno od njegove čistoće i sadržaja melitina određuje se i njegova tržišna cijena.

Što se događa kada pčela ubrizga otrov?

Pčele otrov plasiraju kada se nađu u opasnosti u svrhu svoje obrane. Tada savije zadak i izvlači žalac koji skupa s otrovnom žlijezdom zabada u kožu potencijalne opasnosti. Budući da je žalac nazubljen on se nepovratno gubi skupa s otrovnom žlijezdom. Tada se najprije u potkožnom lokalnom mjestu uboda, a kasnije i po cijelom tijelu pod djelovanjem supstanci otrova događaju mnogobrojne kemijske reakcije. Jedan od najtoksičnijih tvari je melitin koji razara krvne stanice i stanične organe. Brzo se veže za crvene krvne stanice i dovodi do njihovog razaranja što u konačnici vodi ka smanjenju opskrbe tkiva kisikom, pri čemu može doći do gušenja. Također, ovaj sastojak može inaktivirati stanice odgovorne za zgrušavanje krvi i dovesti do obilnog krvarenja.

Također, melitin djelovanjem s fosfolipazom snižava tlak i povećava kapilarnu propustljivost. Sastojak apamin može se smatrati odgovornim za grčenje mišića i nemogućnost koordinacije. Svi navedeni sastojci pokazuju ovakvo djelovanje ako se ubrizgaju u velikim količinama. Obratiti pažnju treba kada se radi o osobama koje su alergične na ubod insekata kod kojih ubod istih može izazvati neželjene reakcije opasne po život.

Osobe različito pokazuju simptome uboda pčela. Kod većine se vidi kao lokalna reakcija koja uključuje svrbež, osip, bolnost i otekline. Kod osoba osjetljivijih na ubod pčela može doći do gušenja, ubrzanog rada srca, padanja tlaka, nemogućnosti koordinacije tijela, otežanog govora i mnogih drugih neželjenih stanja.

Prilikom uboda pčele potrebno je čim prije izvaditi žalac i potruditi se da ne dođe do njegovog zalamanja. Najbolje je to činiti nekim tupim predmetom i struganjem, bolje nego pincetom jer se prilikom pritiska u kožu ispušta veća količina toksina. Nakon toga po mogućnosti staviti hladan oblog da umiri iritaciju kože, a poslije koristiti kreme koje su kombinacija antihistaminika, analgetika i kortikosteroida. Ukoliko se primjeti povećanje otoka ili nuspojave na disanje, vid i koordinaciju potrebno je obratiti se liječniku za dalju terapiju.

U malim i kontroliranim dozama otrov je lijek

Iako je u velikim i nekontroliranim uvjetima pčelinji otrov štetan za ljudsko zdravlje, u malim količinama on je prijeki lijek i jedan od najcjenjenijih proizvoda na tržištu. Terapija apitoksinom pokazala je svoja pozitivne osobine kod artritisa i artroze, upale živaca, multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, cerebralne paralize, visokog tlaka, povišenog kolesterola, upale krvnih žila, astme i alergije, psorijaze, rana i ožiljaka te mnogih drugih bolesti.

Novija istraživanja ukazuju da je apitoksin vrlo koristan u liječenju tumorskih stanica. Međutim, njegovo precizno djelovanje još uvijek nije u potpunosti istraženo budući da melitin ima snažno litičko (razarajuće) djelovanje i na stanice tumora, ali i na zdrave stanice. U narednom periodu slijede istraživanja u preciznom usmjerenju melitina samo na tumorske stanice. Također, na pokusnim životinjama provedena su istraživanja koja ukazuju da je pčelinji otrov dobar obrambeni mehanizam prilikom izlaganja X zračenju. Pored toga važna je i njegova primjena u kozmetičkoj industriji budući da je jedan od bitnijih sastojaka krema za njegu i uljepšavanje kože.